U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
1. O ljudi, bojte se Gospodar svoga, koji vas od jednog ~ovjeka
stvara, a o njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mu{karce i `ene
rasijao. I Allah se bojte – s imenom ~ijim jedni druge molite – i rodbinske veze
ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vam bdi.
2. I siro~adi imanja njihova uru~ite, r|avo za dobro ne podme}ite
i imetke njihove s imecima va{im ne tro{ite, - to bi, zaista, bio veliki grijeh.
3. Ako se bojite da prema `enama sirotama ne}ete biti pravedni,
onda se `enite sa onim `enama koje su vam dopu{tene, sa po dvije, sa po tri i sa po
~etiri. A ako strahujete da ne}ete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili – eto vam
onih koje posjedujete. Tako }ete se najlak{e nepravde sa~uvati.
4. i draga srca `enama vjen~ane darove njihove podajte; a ako vam
one od svoje volje od toga {ta poklone, to s prijatno{}u i ugodno{}u u`ivajte.
5. I rasipnicima imetke, koje vam je Allah povjerio na
upravljanje, ne uru~ujte, a njihov imetak za ishranu i odijevanje tro{ite; i prijatne
rije~i im govorite.
6. I provjeravajte siro~ad dok ne stasaju za brak; pa ako ocjenite
da su zreli, uru~ite im imetke njihove. I ne `urite da ih rasipni~ki potro{ite dok oni ne
odrastu. Ko je imu}an – neka se uzdr`i, a ko je siroma{an – neka onoliko koliko
mu je, prema obi~aju, neophodno tro{i. A imetke im uru~ujte u prisustvu svjedoka. A dosta
je to {to }e se pred Allahom ra~un polagati.
7. Mu{karcma pripada dio onoga {to ostave roditelji i ro|aci, i
`enama dio onoga {to ostave roditelji i ro|aci, bilo toga malo ili mnogo, odre|eni dio.
8. A kada diobi prisustvuju ro|aci, siro~ad i siromasi, i njima
ne{to darujte i lijepu rije~ im recite.
9. I neka se pribojavaju, kao kad bi sami iza sebe ostavili nejaku
djecu za koju strahuju, i neka se boje Allaha i neka govore istinu.
10. Oni koji bez ikakva prava jedu imetke siro~adi – doista
jedu ono {to }e ih u vatru dovesti i oni }e u ognju gorjeti.
11. Allah vam nare|uje da od djece va{e – mu{kom pripadne
toliko koliko dvjema `enskima. A ako bude vi{e od dvije `enskih, njima – dvije
tre}ine onoga {to je ostavio, a ako je samo jedna njoj – polovina. A roditeljima,
svakom posebno – {estina od onoga {to je ostavio, ako bude imao dijete; a ako ne bude
imao djeteta, a naslje|uju ga samo roditelji, onda njegovoj materi - tre}ina. A ako bude
imao bra}e, onda njegovoj materi – {estina, po{to se izvr{i oporuka koju je ostavio,
ili podmiri dug. Vi ne znate ko vam je bli`i, roditelji va{i ili sinovi va{i. To je
Allahova zapovijed! – Allah, zaista, sva zna i mudar je.
12. A vam pripada – polovina onoga {to ostave `ene va{e, ako
ne budu imale djeteta, a ako budu imale dijete, onda - ~etvrtina onoga {to su ostavile,
po{to se izvr{i oporuka koju su ostavile, ili podmiri dug. A njima - ~etvrtina onoga {to
vi ostavite, ako ne budete imali djeteta; a ako budete imali dijete, njima – osmina
onoga {to ste ostavili, po{to se izvr{i oporuka koju ste ostavili, ili podmiri dug. A ako
mu{karac ili `ena ne budu imali ni roditelja ni djeteta, a budu imali brata ili sestru,
onda }e svako od njih dvoje dobiti – {estinu; a ako ih bude vi{e, onda zajedni~ki
u~estvuju u tre}ini, po{to se izvr{i, ne o{te}uju}i nikoga, oporuka koja je ostavljana ili
podmiri dug; to je Allahova zapovijed! – A Allah sva zna i blag je.
13. To su Allahovi propisi. Onoga ko se pokorava Allahu i
Poslaniku Njegovu – On }e uvesti u d`ennetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i, u
kojima }e vje~no ostati, i to je uspjeh veliki.
14. A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njegova dizao i
preko granica Njegovih propisa prelazio – On }e u vatru baciti, u kojoj }e vje~no
ostati; njega ~eka sramna patnja.
15. Kada neka od `ena va{ih blud po~ini, zatra`ite da to protiv
njih ~etvorica od vas posvjedo~e, pa ako posvjedo~e, dr`ite ih u ku}ama sve dok ih smrt ne
umori ili dok im Allah ne na|e izlaz neki.
16. A ako dvoje to u~ine, izgrdite ih; pa ako se pokaju i poprave,
onda ih na miru ostavite, jer Allah prima pokajanje i samilostan je.
17. Allah prima pokajanje samo od onih koji u~ine kakvo r|avo
djelo samo iz lakosmislenosti, i koji se ubrzo pokaju; njima }e Allah oprostiti. – A
Allah sve zna i mudar je.
18. Uzaludno je kajanje onih koji ~ine r|ava djela, a koji, kad se
nekom od njih pribli`i smrt, govore: "Sad se zaista kajem!" a i onima koji umru
kao nevjernici. Njima smo bolnu patnju pripremili.
19. O vjernici, zabranjuje vam se da `ene kao stvari naslje|ujete,
preko volje njihove, i da im te{ko}e pri~injavate, s namjerom da ne{to od onoga {to ste im
darovali prisvojite, osim ako budu o~ito zgrije{ile. S njima lijepo `ivite! A ako prema
njima odvratnost osjetite, mogu}e je da je ba{ u onome prema ~emu odvratnost osje}ate
Allah veliko dobro dao.
20. Ako ho}ete da jednu `enu pustite, a drugom se o`enite, i
jednoj od njih ste dali mnogo blaga, ne oduzimajte ni{ta od toga. Zar da joj to nasilno
oduzmete, ~ine}i o~igledan grijeh?
21. Kako biste mogli i oduzeti to kada ste jedno s drugim `ivjeli
i kada su one od vas ~vrstu obavezu uzele.
22. I ne `enite se `enama kojima su se `enili o~evi va{i, - a {to
je bilo, bi}e opro{teno; to bi, uistinu, bio razvrat, gnusoba i ru`an put.
23. Zabranjuju vam se: matere va{e, i k}eri va{e, i sestre va{e i
sestre o~eva va{ih, i sestre matera va{ih i brati~ne va{e, i sestri~ne va{e, i pomajke
va{e koje su vas dojile, i sestre va{e po mlijeku, i majke `ena va{ih, i pastorke va{e
koje se nalaze pod okriljem od `ena va{ih s kojima ste imali bra~ne odnose, - ali ako vi s
njima niste imali bra~ne odnose, onda vam nije grijeh -, i `ene va{ih ro|enih sinova, i da
sastavite dvije sestre, - {to je bilo, bilo je, Allah zaista pra{ta i samilostan je, -,
24. i udate `ene, osim onih koje zarobite; to su vam Allahovi
propisi, - a ostale su vam dozvoljene. ako `elite da im vjen~ane darove date i da se njima
o`enite, a ne da blud ~inite. A `enama va{im s kojima ste imali bra~ne odnose podajte
vjen~ane darove njihove kao {to je propisano. I nije vam grehota ako se, poslije odre|enog
vjen~anog dara, s njima nagodite. Allah zaista sva zna i mudar je.
25. A onome me|u vama koji nije dovoljno imu}an da se o`eni
slobodnom vjernicom – eto mu one u va{em vlasni{tvu, robinje va{e, vjernice, - a
Allah najbolje zna kakvo je vjerovanje va{e -, ta jedne ste vjere. I `enite se njima, s
dopu{tenjem vlasnika njihovih, i podajte im vjen~ane darove njihove, kako je uobi~ajeno,
kada su ~edne i kada javno ne ~ine blud i kada tajno ne `ive s ljubavnicima. – A kada
one kao udate po~ine blud, neka se kazne polovinom kazne propisane za slobodne `ene.
– To je za onoga od vas koji se boji bluda; - a bolje vam je da se uzdr`ite! Allah
pra{ta i samilostan je.
26. Allah `eli da vam objasni i da vas putevima kojma su i{li oni
prije vas uputi, i da vam oprosti. – A Allah sve zna i mudar je.
27. Allah `eli da vam oprosti, a oni koji se za strastima svojim
povode `ele da daleko s pravog puta skrenete.
28. Allah `eli da vam olak{a. – a ~ovjek je stvoren kao
nejako bi}e.
29. O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen na~in imanja ne
prisvajajte, - ali, dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak – i jedni
druge ne ubjajte! Allah je, doista, prema vama milostiv.
30. Onoga ko to nepravi~no i nasilno uradi – Mi }emo u vatru
baciti, to je Allahu lahko.
31. Ako se budete klonili velikih grijehova, oni koji su vam
zabranjeni, Mi }emo pre}i preko manjih ispada va{ih i uve{}emo vas u divno mjesto.
32. I ne po`elite ono ~ime je Allah neke od vas odlikovao.
Mu{karcima pripada nagrada za ono {to oni urade, a `enama nagrada za ono {to one urade. I
Allaha iz izoblja Njegova molite. – Allah, zaista, sva dobro zna!
33. Mi smo odredili nasljednike svemu onome {to ostave roditelji i
ro|aci. A onima s kojima ste sklopili ugovore – podajte njihov dio – Allah je,
zaista, svemu svjedok.
34. Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost
jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje. Zbog toga su ~estite `ene poslu{ne
i za vrijeme mu`evljeva odsustva vode brigu o onome o ~emu treba da brigu vode, jer i
Allah njih {titi. A onih ~ijih se neposlu{nosti pribojavate, vi posavjetujte, pa ih i
udarite; kad vam postanu poslu{ne, onda im zulum ne ~inite! – Allah je, zaista,
uzvi{en i velik!
35. A ako se bojite razdora izme|u njih dvoje, onda po{aljite
jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njene porodice. Ako oni `ele
izmirenje, Allah }e ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je obavje{ten!
36. I Allahu se klanjte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A
roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama,
bli`njim, i kom{ijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u
va{em posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvali{u,
37. one koji {krtare i tra`e od drugih da budu {krti i koji kriju
ono {to im je Allah ih obilja svoga darovao; a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu
patnju –
38. i one koji tro{e imanja svoja da se pred svijetom poka`u, a ni
Allaha ni u onaj svijet ne vjeruju. – A kome je {ejtan drug, zao mu je drug!
39. A {ta bi im bilo da u Allaha i u onaj svijet vjeruju i da od
onoga {to im Allah daje udjeljuju, kad Allah o njima sve zna?
40. Allah ne}e nikome ni trunku nepravde u~initi. Dobra djela On
}e umnogostru~iti i jo{ od Sebe nagradu veliku dati.
41. A {ta }e, tek, biti kada dovedemo svjedoka iz svakog naroda, a
tebe dovedemo kao svjedoka protiv ovih?
42. Tog dana jedva bi do~ekali oni koji nisu vjerovali i koji su
se protiv Poslanika dizali da je nad njima zemlja poravnana; a od Allaha ne}e mo}i ni
jednu rije~ sakriti.
43. O vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne
budete znali {ta izgovarate, i kada ste d`unubi – osim ako ste putnici – sve dok
se ne okupate. A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio prirodnu
potrebu, ili ako ste se sastajali sa `enama, a ne na|ete vode, onda dlanovima ~istu zemlju
dotaknite i lica va{a i ruke va{e potarite. – Allah, zaista, bri{e grijehe i pra{ta.
44. Zar ne vidi{ kako oni kojima je dat dio Knjige pravi put
zamjenjuju za zabludu i `ele da i vi s pravog puta skrenete?
45. Allah dobro poznaje neprijatelje va{e, i Allah je dovoljan
za{titinik i Allah je dovoljan pomaga~!
46. Ima Jevreja koji izvr}u smisao rije~ima i govore uvijaju}i
jezicima svojim i hule}i pravu vjeru: "^ujemo, ali se ne pokoravamo!" i
"^uj, ne ~uli te!" i "Ra’ina!’ A da oni ka`u: "^ujemo i
pokoravamo se!" i "^uj" i "Pogledaj na nas!" – bilo bi za
njih bolje i ispravnije; ali, Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo, jer malo ko
od njih vjeruje.
47. O vi kojima je Knjiga data, u ovo {to objavljujemo povjerujte
– ono {to potvr|uje kao istinito ono {to ve} imate – prije nego {to izbri{emo
crte lica i ne damo im oblik kakav je straga, ili prije nego ih prokunemo kao {to smo
prokleli one koji nisu subotu po{tivali. – A Allahova zapovijest se mora izvr{iti.
48. Allah ne}e oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a
oprosti}e manje grijehove od toga, kome On ho}e. A onaj ko drugog smatra Allahu ravnim
~ini, izmi{ljaju}i la`, grijeh veliki.
49. Zar ne vidi{ one koji sebe smatraju od grijeha ~istim?
Me|utim, Allah osloba|a od grijeha onoga koga On ho}e, i nikome se ne}e, ni koliko trun
jedan, nepravda u~initi.
50. Pogledaj kako izmi{ljaju la` o Allahu! A to je dovoljno da se
te{ko ogrije{e.
51. Zar ne vidi{ one kojima je dat jedan dio Knjige kako u kumire
i {ejtana vjeruju, a o neznabo{cima govore: "Oni su na ispravnijem putu od
vjernika".
52. Njih je Allah prokleo, a onome koga je Allah prokleo ne}e{
na}i nikoga ko bi mu pomogao.
53. Kada bi oni bilo kakav udio u vlasti imali, ljudima ne bi
ni{ta dali
54. ili bi ljudima na onome {to im je Allah iz obilja Svoga
darovao zavidjeli. A Mi smo Ibrahimovim potomcima Knjigu i mudrost dali, i carstvo im
veliko darovali,
55. i bilo ih je koji su u nju vjerovali, a bilo ih je koji su od
nje odvra}ali – njima je dovoljan d`ehennem, oganj u`areni!
56. One koji ne vjeruju u dokaze Na{e Mi }emo sigurno u vatru
baciti; kad im se ko`e ispeku, zamjeni}emo ih drugim ko`ama da osjete pravu patnju. Allah
je, zaista silan i mudar.
57. A one koji vjeruju i ~ine dobra djela uve{}emo, sigurno, u
d`ennetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i; u njima }e vje~no i zauvijek ostati, a u njima
}e ~iste `ene imati, i u debelu hladovinu }emo ih uvesti.
58. Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih
dostojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravi~no sudite. Uistinu je divan Allahov
savjet! – A Allah doista sve ~uje i vidi.
59. O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i
predstavnicima va{im. A ako se u ne~emu ne sla`ete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako
vjerujete u Allah i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rje{enje ljep{e.
60. Zar ne vidi{ one koji tvrde da vjeruju u ono {to se objavljuje
tebi i u ono {to je objavljeno prije tebe pa ipak `ele da im se pred {ejtanom sudi, a
nare|eno im je da ne vjeruju u njega. A {ejtan `eli da ih u veliku zabludu navede.
61. Kad im se ka`e: "Prihvatite ono {to Allah objavljuje, i
Poslanika!" – vidi{ licemjere kako se od tebe sasvim okre}u.
62. A {ta }e tek biti kad ih, zbog djela ruku njihovih, pogodi
kakva nesre}a, pa ti do|u kunu}i se Allahovom: "Mi smo samo htjeli da u~inimo dobro i
da bude sloge".
63. Allah dobro zna {ta je u srcima njihovim, zato se ti ne
obaziri na rije~i njihove i posavjetuju ih, i reci im o njima ono {to }e ih dirnuti.
64. A Mi smo poslali svakog poslanika zato da bi mu se, prema
Allahovom nare|enju, pokoravali. A da oni koji su se sami prema sebi ogrije{ili do|u tebi
i zamole Allaha da im oprosti, i da i Poslanik zamoli za njih, vidjeli bi da Allah zaista
prima pokajanje i da je milostiv.
65. I tako Mi Gospodara tvoga, oni ne}e biti vjernici dok za
sudiju u sporovima me|usobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u du{ama
svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.
66. A da smo Mi njima naredili: "Poubijajte se!" –
ili: "Iselite se iz zavi~ja svog!" malo ko od njih bi to u~inio. A kada bi oni
onako kako im se savjetuje postupali, bilo bi im bolje i bili bi ~vr{}i u vjeri.
67. i tada bismo im Mi, sigurno, veliku nagradu dali
68. i na pravi put ih usmjerili.
69. Oni koji su poslu{ni Allahu i Poslaniku bi}e u dru{tvu
vjerovjesnika, i pravednika, i {ehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost Svoju
darovao. A kako }e oni divni drugovi biti!
70. Ta blagodat }e od Allaha biti, a dovoljno je to {to Allah sve
zna.
71. O vjernici, budite oprezni i nastupajte ili u ~etama ili
odjednom svi.
72. Me|u vama ima i takvih koji }e sigurno oklijevati i koji }e i
koji }e, ako do`ivite poraz, re}i: "Sam Allah mi je milost Svoju ukazao {to s njima
nisam bio!"
73. A ako vam Allah da pobjedu, on }e sigurno re}i – kao da
je izme|u vas i Njega bilo nekakvo prijateljstvo -: "Da sam, kojom sre}om, s njima
bio, veliki plijen bi dobio!"
74. I neka se zato na Allahovu putu bore oni koji ne `ale da
`rtvuju `ivot na ovom svijetu za onaj svijet. A onoga ko se bori na Allahovu putu, pa
pogine ili pobijedi, Mi }emo, sigurno, obilno nagraditi.
75. A za{to se vi ne biste borili na Allahovu putu za potla~ene,
za mu{karce i `ene i djecu, koji uzvikuju: "Gospodaru na{, izbavi nas iz ovog grada,
~iji su stanovnici nasilnici, i Ti nam odredi za{titnika i Ti nam podaj onoga ko }e nam
pomo}i!"
76. Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na
{ejtanovom. Zato se borite protiv {ejtanovih {ti}enika, jer je {ejtanovo lukavstvo zaista
slabo.
77. Zar ne vidi{ one kojima je re~eno: "Dalje od boja, ve}
molitvu obavljajte i milostinju dajite! A kada im bi propisana borba, odjednom se neki od
njih poboja{e ljudi, kao {to se Allaha boje, ili jo{ vi{e, i uzviknu{e: "Gospodaru
na{, za{to si nam borbu propisao? Da si nas toga jo{ neko vrijeme po{tedio!" Reci:
"U`ivanje na ovom svijetu je kratko, a onaj svijet je bolji za one koji se grijeha
klone; i nikome se od vas ni koliko trun jedan ne}e u~initi nepravda."
78. Ma gdje bili, sti}i }e vas smrt, pa kad bili i u visokim
kulama. ako ih stigne kakvo dobro, oni vele: "Ovo je od Allaha!" a sna|e li ih
kakvo zlo, govore: "Ovo je zbog tebe!" Reci: "Sve je od Allaha!’ Pa
{ta je tim ljudima?! – oni kao da ne razumiju ono {to im se govori!
79. Sre}a koja ti se dogodi od Allaha je, a nesre}u koja te zadesi
sam si zaslu`io. Mi smo te, kao poslanika, svim ljudima poslali, a Allah je dovoljan
svjedok.
80. Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu; a onaj ko
glavu okre}e – pa, Mi te nismo poslali da im ~uvar bude{.
81. `Licemjeri govore: "Pokoravamo se!" a kada odu od
tebe, onda neki od njih no}u snuju ne{to {to je suprotno onome {to ti govori{, i Allah
naredi da se ono {to oni snuju pribilje`i. Ti ih izbjegavaj i u Allaha se pouzdaj, jer
Allah je dovoljan za{titinik.
82. A za{to oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog
drugog, a ne od Allah, sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti.
83. Kada saznaju za ne{to va`no, a ti~e bezbjednosti ili
opasnosti, oni to razglase. A da se oni s tim obrate Poslaniku ili predstavnicima svojim,
saznali bi od njih ono {to `ele da saznaju. A da nije Allahove dobrote prema vama i
milosti Njegove, i vi biste, osim malo vas, sigurno {ejtana slijedili.
84. Zato se bori na Allahovu putu, pa makar sam bio, a podsti}i i
vjernike; Allah }e zaustaviti silu onih koji ne vjeruju, Allah je ja~i i kazne Njegove su
stro`ije.
85. Onaj ko se bude za dobro zalagao – bi}e i njemu udio u
nagradi, a onaj ko se bude za zlo zauzimao - bi}e i njemu udio u kazni. – A Allah nad
svim bdi.
86. Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljep{im od njega
otpozdravite, ili ga uzvratite, jer }e Allah za sve obra~un tra`iti.
87. Allah }e vas – nema drugog boga osim Njega – sigurno
sabrati na Sudnjem danu, u to nema nimalo sumnje! A ~ije su rije~i od Allahovih rije~i
istinitije?
88. Za{to se podvajate kada su u pitanju licemjeri koje je Allah
vratio u nevjernike zbog postupaka njihovih! Zar `elite da na pravi put uputite one koje
je Allah u zabludi ostavio? A onoga koga Allah u zabludi ostavi – ti nikada ne}e{ na
pravi put uputiti.
89. Oni bi jedva ~ekali da i vi budete nevjernici kao {to su i oni
nevjernici, pa da budete jednaki. Zato ih ne prihvatajte kao prijatelje dok se radi Allaha
ne isele. A ako okrenu le|a, onda ih hvatajte i ubijate gdje god ih na|ete, i nijednog od
njih kao prijatelja i pomaga~a ne prihvatajte,
90. osim onih koji se sklone kod nekog plemena s kojim vi imate
ugovor o nenapadanju, ili vam do|u, a te{ko im je da se bore protiv vas ili plemena svog.
A da Allah ho}e, okrenuo bi ih protiv vas i oni bi se, uistinu, protiv vas borili. Ako vas
takvi ostave na miru i ne napadaju vas, i ako vam ponude mir, onda vam Allah ne daje
nikakva prava protiv njih.
91. Vi }ete nailaziti i na one koji `ele da budu bezbjedni i od
vas i od naroda svog; kad god se pozovu da budu mnogobo{ci, vrate se u bezvjerstvo. Ako se
oni ne okane vas i ne ponude vam mir i ako ne prestanu vojevati protiv vas, vi ih hvatajte
i ubijajte gdje god ih stignete, puno pravo vam dajemo protiv njih.
92. Nezamislivo je da vjernik ubije vjernika, to se mo`e dogoditi
samo – nehotice. Onaj ko ubije vjernika nehotice – mora osloboditi ropstva
jednog roba – vjernika i predati krvarinu porodici njegovoj; oslobo|en je krvarine
jedino ako oni oproste. Ako on pripada narodu koji vam je neprijatelj, a sam je vjernik,
mora osloboditi ropstva jednog roba – vjernika; a ako pripada narodu s kojim ste u
savezu, mora dati krvarinu porodici njegovoj i osloboditi ropstva jednog roba –
vjernika. Ne na|e li, mora uzastopce postiti dva mjeseca da bi Allah primio pokajanje
– a Allah sve zna i mudar je.
93. Onome ko hotimi~no ubije vjernika kazna }e biti - d`ehennem, u
kome }e vje~no ostati; Allah }e na njega gnjev Svoj spustiti i prokle}e ga i patnju mu
veliku pripremiti.
94. O vjernici, kada u boj krenete, na Allahovu putu, sve dobro
ispitajte i onome ko vam nazove selam ne recite: "Ti nisi vjernik!" – kako
biste se domogli ovozemaljskih dobara; ta u Allaha su mnoge dobiti! I vi ste prije bili
kao oni, pa vam je Allah darovao milost Svoju; zato uvijek sve dobro ispitajte, a Allahu
je, zaista, poznato ono {to radite.
95. Vjernici koji se ne bore – osim onih koji su za borbu
nesposobni – nisu jednaki onima koji se na Allahovu putu bore imecima svojim i
`ivotima svojim. One koji se budu borili ula`u}i imetke svoje i `ivote svoje Allah }e
odlikovati ~itavim stepenom nad onima koji se ne budu borili, i On svima obe}ava lijepu
nagradu. Allah }e borcima, a ne onima koji se ne bore, dati veliku nagradu,
96. po~asti od Sebe i oprost i milost. – Allah pra{ta i
samilostan je.
97. Kad budu uzimali du{e onima koji su se prema sebi ogrije{ili,
meleki }e upitati: "[ta je bilo s vama?" – "Bili smo potla~eni na
Zemlji" – odgovori}e. – "Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se
niste mogli nekud iseliti?" – re}i }e meleki, i zato }e njihovo prebivali{te
biti d`ehennem, a u`asno je on boravi{te.
98. Samo nemo}nim mu{karcima, i `enama, i djeci, koji nisu bili
dovoljno snala`ljivi i nisu znali puta,
99. Allah }e, ima nade, oprostiti jer Allah bri{e grijehe i
pra{ta.
100. Onaj ko se iseli Allaha radi na}i }e na Zemlji mnogo mjesta,
uprkos svojih neprijatelja, i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i
Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. – A Allah
mnogo pra{ta i milostiv je.
101. Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite, i kada se
bojite da }e vam nevjernici neko zlo nanijeti. Nevjernici su vam, doista, otvoreni
neprijatelji.
102. Kada ti bude{ me|u njima i kad odlu~i{ da zajedno sa njima
obavi{ molitvu, neka jedni s tobom molitvu obavljaju i neka svoje oru`je uzmu; i dok
budete obavljali molitvu, neka drugi budu iza vas, a onda neka do|u oni koji jo{ nisu
obavili molitvu pa neka i oni obave molitvu s tobom, ali neka dr`e oru`je svoje i neka
budu oprezni. Nevjernici bi jedva do~ekali da oslabi pa`nja va{a prema oru`ju i oru|u
va{em, pa svi odjednom na vas navale. A ako vam bude smetala ki{a ili ako bolesni budete,
nije vam grijeh da oru`je svoje odlo`ite, samo oprezni budite. Allah je nevjernicima
pripremio sramnu patnju.
103. A kada molitvu zavr{ite, Allaha spominjite, i stoje}i, i
sjede}i, i le`e}i. A u bezbjednosti obavljajte molitvu u potpunosti, jer vjernicima je
propisano da u odre|eno vrijeme molitvu obavljaju.
104. Nemojte malaksati tra`e}i neprijatelja; ako vi trpite bol,
trpe i oni bol kao i vi, a vi se jo{ od Allaha nadate onome ~emu se oni ne nadaju. –
A Allah sve zna i mudar je.
105. Mi tebi objvaljujemo Knjigu, samu istinu, da ljudima sudi{
onako kako ti Allah objavljuje. I ne budi branilac varalicama,
106. i zamoli oprost od Allaha, - Allah, uistinu, pra{ta i
samilostan je.
107. I ne brani one koji su u du{ama svojim podmukli jer Allah
nikako ne voli onoga ko je podmukao, gre{nik.
108. Oni se kriju od ljudi, ali se ne mogu sakriti od Allaha, a On
je s njima i kad no}u smi{ljaju rije~i kojima On nije zadovoljan; Allah dobro zna sve ono
{to oni rade.
109. Eto, vi ih branite na ovom svijetu, a ko }e ih pred Allahom
na Sudnjem danu braniti, ili ko }e im zastupnik biti?
110. Onaj ko kakvo zlo u~ini ili se prema sebi ogrije{i pa poslije
zamoli Allaha da mu oprosti – na}i }e da Allah pra{ta i da je milostiv.
111. Onaj ko grijeh uradi – na svoju {tetu ga je uradio.
– A Allah sve zna i mudar je.
112. A onaj ko kakav prestup ili grijeh po~ini pa time nedu`na
~ovjeka potvori – natovario je na sebe i kletvu i grijeh o~iti.
113. Da nije Allahove dobrote i Njegove milosti prema tebi, - naki
pojedinci njihovi su bili naumili da te prevare – ali su samo sebe prevarili, a tebi
nisu nimalo naudili. Tebi Allah objavljuje Knjigu i mudrost i u~i te onome {to nisi znao;
velika je Allahova blagodat prema tebi!
114. Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovorima, osim
kada tra`e da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela ~ine ili da se uspostavlja
sloga me|u ljudima. A ko to ~ini iz `elje da Allahovu naklonost stekne Mi }emo mu,
sigurno, veliku nagradu dati.
115. Onoga ko se suprostavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i
koji po|e putem koji nije put vjernika, pusti}emo da ~ini {ta ho}e, i baci}emo ga u
d`ehennem, - a u`asno je on boravi{te!
116. Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim,
a oprosti}e kome ho}e ono {to je manje od toga. A daleko je zalutao onaj ko smatra da je
Allahu neko ravan.
117. Oni se mimo Allah `enskim kumirima klanjaju, a ne klanjaju se
drugom do {ejtanu-prkosniku,
118. prokleo ga Allah! A on je rekao: "Ja }u se sigurno
potruditi da preotmem za sebe odre|en broj Tvojih robova,
119. i navodi}u ih, sigurno, na stranputice, i primamljiva}u ih,
sigurno, la`nim nadama, i sigurno }u im zapovjediti pa }e stoci u{i rezati, i sigurno }u
im narediti pa }e stvorenja Allahova mijenjati!" A onaj ko za za{titnika {ejtana
prihvati, a ne Allaha, doista }e propasti!
120. On im obe}ava i primaljuje ih la`nim nadama, a ono {to im
{ejtan obe}a samo je obmana.
121. Njihovo prebivali{te bi}e d`ehennem i oni iz njega ne}e na}i
spasa!
122. One koje vjeruju i ~ine dobra djela uve{}emo u d`ennetske
ba{~e kroz koje }e rijeke te}i, u kojima }e vje~no i zauvijek ostati, - Allahovo je
istinito obe}anje, a ~ije su rije~i od Allahovih istinitije!
123. To ne}e biti ni po va{im `eljama ni po `eljama sljedbenika
Knjige; onaj ko radi zlo bi}e ka`njen za to i ne}e na}i, osim Allaha, ni za{titnika ni
pomaga~a;
124. a onaj ko ~ini dobro, bio mu{karac ili `ena, a vjernik je, -
u}i }e u d`ennet i ne}e mu se u~initi ni koliko trun jedan nepravda.
125. Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu,
~ine}i jo{ i dobra djela, i koji slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? – A Ibrahima
je Allah uzeo za prijatelja.
126. Allahovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji; i
Allah sve zna.
127. Oni tra`e od tebe propise o `enama. Reci: "Allah }e vam
objasniti propise o njima – ne{to vam je ve} kazao u Knjizi o `enama-sirotama, kojima
uskra}ujete ono {to im je propisano a ne `elite da se njima o`enite, i o nejakoj djeci, i
o tome da sa siro~adi treba da pravedno postupite. A Allah sigurno zna za dobro koje
u~inite.
128. Ako se naka `ena pla{i da }e joj mu` po~eti joguniti ili da
}e je zanemariti, onda se oni ne}e ogrije{iti ako se nagode, - a nagodba je najbolji na~in
-, ta ljudi su stvoreni lakomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali –
pa, Allah dobro zna ono {to radite.
129. Vi ne mo`ete potpuno jednako postupati prema `enama svojim ma
koliko to `eljeli, ali ne dopustite sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u
neizvjesnosti. I ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili, - pa, Allah }e,
zaista, oprostiti i samilostan biti.
130. A ako se nih dvoje ipak rastave, Allah }e ih, iz obilja
Svoga, neovisnim u~initi; - Allah je neizmjerno dobar i mudar.
131. Allahovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji. Mi
smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, ve} zapovjedili da se bojite Allaha.
A ako ne budete vjerovali, - pa, uistinu, Allahovo je ono {to je na nebesima i ono {to je
na Zemlji, Allah nije ni o kome ovisan i On je hvale dostojan!
132. Allahovo je ono {to je na nebesima i ono {to je na Zemlji, i
Allah je kao Gospodar dovoljan.
133. Ako On ho}e, vas }e ukloniti, o ljudi! a druge dovesti; On je
kadar da to u~ini.
134. Onaj ko `eli nagradu na ovom svijetu – pa, u Allaha je
nagrada i ovoga i onoga svijeta, - a Allah sve ~uje i sve vidi.
135. O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedo~ite Allaha radi,
pa i na svoju {tetu ili na {tetu roditelja i ro|aka, bio on bogat ili siroma{an, ta
Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti – kako ne biste bili
nepravedni. A ako budete krivo svjedo~ili ili svjedo~enje izbjegavali, - pa, Allah zaista
zna ono {to radite.
136. O vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u
Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije. A onaj ko ne
bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u
onaj svijet – daleko je zalutao.
137. Onima koji su bili vjernici, i zatim postali nevjernici, pa
opet postali vjernici i ponovo postali nevjernici, i poja~li nevjerovanje, Allah doista
ne}e oprostiti i ne}e ih na pravi put izvesti.
138. Bolnu patnju navijesti licemjerima,
139. koji prijateljuju sa nevjernicima, a ne s vjernicima! Zar kod
njih tra`e snagu, a sva snaga pripada samo Allahu?
140. On vam je ve} u Knjizi objavio: kad ~ujete da Allahove rije~i
pori~u i da im se izruguju, ne sjedite s onima koji to ~ine dok ne stupe u drugi razgovor,
ina~e, bi}ete kao i oni. Allah }e sigurno zajedno sastaviti u d`ehennemu licemjere i
nevjernike,
141. one koji i{~ekuju {ta }e biti s vama: pa ako vam Allah daruje
pobjedu, oni reknu: "Zar nismo bili uz vas?" a ako sre}a poslu`i nevjernike,
onda govore njima: "Zar vas nismo mogli pobijediti i zar vas nismo odbranili od
vjernika?" Na Sudnjem danu Allah }e vam svima presuditi! A Allah ne}e dati priliku
nevjernicima da uni{te vjernike.
142. Licemjeri misle da }e Allah prevariti, i On }e ih za varanje
njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se di`u, i samo zato da bi se
pokazli pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu;
143. neodlu~ni su kome }e se privoljeti, da li ovima ili onima. A
onoga koga Allah u zabludi ostavi – ti ne}e{ na}i na~ina da ga na pravi put uputi{.
144. O vjernici, ne prijateljujte sa nevjernicima umjesto s
vjernicima! Zar ho}ete da pru`ite Allahu o~igledan dokaz protiv sebe?
145. Licemjeri }e na samom dnu d`ehennema biti i ti im ne}e{
za{titnika na}i;
146. ali oni koji se pokaju i poprave i koji ~vrsto Allaha
prihvate i vjeru svoju u Allaha iskreno ispolje, bi}e s vjernicima, a Allah }e sigurno
vjernicima veliku nagradu dati.
147. Za{to bi vas Allah ka`njavao ako budete zahvaljivali i
vjerovali? Allah je blagodaran i sveznaju}i.
148. Allah ne voli da se o zlu glasno govori, to mo`e samo onaj
kome je u~injena nepravda. – A Allah sve ~uje i sve zna.
149. Bilo da vi dobro djelo javno u~inite ili ga sakrijete ili
nepravdu oprostite, - pa, Allah mnogo pra{ta i sve mo`e.
150. Oni koji u Allah i poslanike Njegove ne vjeruju i `ele da
izme|u Allah i poslanika Njegovih u vjerovanju naprave razliku, i govore; "U neke
vjerujemo, a u neke ne vjerujemo", i `ele da izme|u toga nekakav stav zauzmu –
151. oni su zbilja pravi nevjernici; a Mi smo nevjernicima
pripremili sramnu patnju.
152. A oni koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju i nijednog od
njih ne izdvajaju – On }e ih, sigurno, nagraditi. – A Allah pra{ta i samilostan
je.
153. Sljedbenici Knjige tra`e od tebe da im spusti{ Knjigu. Pa, od
Musaa su tra`ili i vi{e od toga, kad su, uglas, rekli: "Poka`i nam Allah!" Zato
ih je, zbog bezdu{nosti njihove, munja o{inula. Poslije su, kada su im o~igledni dokazi
bili pokazani, tele prihvatili, ali smo i to oprostili, a Musau smo o~itu vlast dali,
154. i iznad njih smo brdo digli, zbog zavjeta koji su dali, i Mi
smo im rekli: "Na kapiju pognutih glava u|ite!" – i jo{ smi im rekli:
"O subotu se ne ogrije{ite!" – i od njih smo ~vrsto obe}anje uzeli.
155. Ali zato {to su zavjet prekr{ili i {to u Allahove dokaze nisu
povjerovali, {to su ni krive ni du`ne vjerovjesnike ubijali i {to su govorili: "Na{a
su srca okorjela" – Allah im je, zbog nevjerovanja, njihova srca zape~atio, pa
ih je samo malo vjerovalo –
156. i zbog nevjerovanja njihova i zbog izno{enja te{kih kleveta
protiv Merjeme
157. i zbog rije~i njihovih: "Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina
Merjemina, Allahova poslanika:... A nisu ga ni ubili ni raspeli, ve} im se pri~inilo. Oni
koji su se o njemu u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu
ni{ta pouzdano znali, samo su naga|ali; a sigurno je da ga nisu ubili,
158. ve} ga je Allah uzdigao Sebi. – a Allah je silan i
mudar.
159. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao,
ne}e u njega onako kako treba povjerovati, a na Sudnjem danu on }e protiv njih svjedo~iti.
160. I zbog te{kog nasilja Jevreja mi smo im neka lijepa jela
zabranili koja su im bila dozvoljena, i zbog toga {to su mnoge od Allahova puta odvra}ali
161. i zato {to su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato
{to su tu|e imetke na nedozvoljen na~in jeli. A za nevjernike me|u njima Mi smo kaznu
bolnu pripremili.
162. Ali onima me|u njima koji su u nauku sasvim upu}eni, i pravim
vjernicima, - oni vjeruju u ono {to se objavljuje tebi i u ono {to je objavljeno prije
tebe – naro~ito onima koji molitvu obavljaju i onima koji zekat daju i u Allah i u
onaj svijet vjeruju, - njima }emo sigurno veliku nagradu dati.
163. Mi objavljujemo tebi kao {to smo objavljivali Nuhu i
vjerovjesnicima poslije njega, a objavili smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu i
unucima, i Isau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, i Sulejmanu, a Davudu smo dali Zebur –
164. i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicima o
kojima ti nismo kazivali, - a Allah je sigurno s Musaom razgovarao -,
165. o poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da
ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. – A Allah je
silan i mudar.
166. Allah svjedo~i da je istina ono {to ti objavljuje, objavljuje
ono {to On jedini zna, a i meleki svjedo~e; - a dovoljan je Allah kao svjedok.
167. One koji ne}e da vjeruju i koji od Allahova puta odvra}aju
daleko su zalutali.
168. onima koji ne}e da vjeruju i koji }ine nepravdu Allah doista
ne}e oprostiti i ne}e im put pokazati,
169. osim puta u d`ehennem; u kome }e vje~no i zauvijek ostati; to
je Allahu lahko.
170. O ljudi, Poslanik vam je ve} donio Istinu od Gospodara va{eg;
zato vjerujte – bolje vam je! A ako ne budete vjerovali, - pa, Allahovo je ono {to je
nebesima i na Zemlji, i Allah sve zna i mudar je.
171. O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o
Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i Rije~
Njegova koju je Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove
posalnike i ne govorite: "Trojica su!" Prestanite, bolje vam je! Allah je samo
jedan Bog, - hvaljen neka je On! – zar On da ima dijete?! Njegovo je ono {to je na
nebesima i ono {to je na Zemlji, i Allah je dovoljan kao za{titnik.
172. Mesihu ne}e biti zazorno da prizna da je Allahov rob, pa ni
melekima, Njemu najbli`im. A one kojima bude zazorno da se Njemu klanjaju, i koji se budu
oholili, Allah }e ih sve pred Sebe sakupiti:
173. vjernike koji su dobra djela ~inili On }e prema zasluzi
nagraditi i jo{ }e im, iz obilja Svoga, vi{e dati; a one koji su zazirali i oholili se
– na nesnosne muke }e staviti i oni ne}e na}i sebi, mimo Allaha, ni za{titnika ni
pomaga~a.
174. O ljudi, dokaz vam je ve} stigao od Gospodara va{eg i Mi vam
objavljujemo jasnu Svjetlost.
175. One koji budu u Allaha vjerovali i ~vrsto se Njegovih propisa
pridr`avali – On }e sigurno u milost Svoju i blagodat uvesti, i pravim putem Sebi
uputiti.
176. Oni tra`e od tebe tuma~enje, Reci: "Allah }e vam kazati
propis o "kelali": ako neko umre, i ne bude imao djeteta, a ima sestru, njoj
– polovina njegove ostav{tine, a on }e naslijediti nju ako ona ne bude imala dijete;
a ako su dvije, njima – dvije tre}ine njegove ostav{tine. A ako su oni bra}a i
sestre, onda }e mu{karcu pripasti dio jednak koliko dvjema `enskima. To vam Allah
obja{njava, da ne zalutate. A Allah zna sve.
|